U ponedjeljak 12. srpnja otvorila se izložba Ive Pilata pod nazivom „Razgovor sa samim sobom“, u Galeriji Karas. Izložba predstavlja Pilatove slike koje su spoj apstraktnog ekspresionizma i geometrijske apstrakcije. Slike se na prvi pogled ističu prije svega bogatim koloritom ali i odmjerenim i uravnoteženim kompozicijama koje tvore igra boje, oblika i poteza kistom. Upečatljiva karakteristika slika je usklađenost svih elemenata, pa se dobiva dojam kako je slikar svoje slike stvarao kroz dugotrajniji proces promišljanja i izvedbe, nego što bi se to očekivalo od nekoga čija se pojedina dijela uspoređuju s Murtićevim ekspresivnim ostvarenjima.
Zanimljivo je da dio izložbe sačinjavaju i figurativne slike koje predstavljaju Pilatovu reinterpretaciju i osobnu viziju djela poznatih slikara. Radi se slikama „Mutacija prema Picassu“ koja podsjeća na Picassovu "Gospođice iz Avignona", te slici koja je vizija poznatog „Doručka na travi“ Edouarda Maneta. Izložbu je otvorila povjesničarka umjetnosti Sanda Stanaćev Bajzek, koja je u svojem govoru dala detaljniji uvid u izložene radove i način slikanja Ive Pilata. Prema njenim riječima svaka Pilatova izložba predstavlja izazov, jer njegov stvaralački nagon ne jenjava, već buja i stvara jednu novu likovnu senzaciju. Senzacija o kojoj Bajzek priča je geometrijska apstrakcija koju ne odlikuje Pilatu svojstvena tehničku preciznost, ali koja svjedoči snagu, dramatičnost, napunjenost jakim kolorom i oslobođeni potez.
Premda Bajzek spominje dramatičnost i oslobođeni potez, moj je dojam da izložene slike karakterizira jedna previše odmjerena dramatičnost, da li kao posljedica usmjerenosti na geometrijska oblikovanja, ili kao posljedica izraza vlastitog likovnog stila, a možda kombinacije prvog i drugog... Za razliku od Bajzek koja govori o oslobođenosti poteza, gledajući Pilatove slike stječem dojam da je njegov potez kistom zatvoren u promišljanju pojedinačnih strukturnih elemenata i konačog ishoda slike. No, Izložba slika Ive P. Pilata vrijedan je dokument jednog posebnog promišljanja povijesti svjetskog modernog slikarstva, kao što su geometrijska aprstakcija, ekspresionizam, kubizam, a potiče i na razmišljanje o vještom spajanju vlastitog likovnog senzibiliteta i kanona određenih slikarskih pravaca.
U nastavku slijedi Bajzekov dio govora o Pilatovom radu...
„Ivo Pilat pripada umjetničkom miljeu koji je morfologiju i kriterije vrijednosti zapravo uspostavljao apstraktnim viđenjem. Bili su to naravno više oni elementi koje mi svrstavamo, ubrajamo u tzv. geometrijsku apstrakciju, dakle oni modeli koji su vidljivi i danas, koji su se direktno kristalizirali iz tendencija modernog slikarstva 50-tih i 60-tih godina prošlog stoljeća, no naravno da ti utjecaji idu i mnogo dalje, sve do Cezannea, Legea i naravno Picassa.
Samo Pilatovo priznanje o parafraziranju velikana svjetske umjetnosti dokazuje također i njegovo ugledanje i sličnosti s bardovima hrvatskoga slikarstva, ponajviše Ede Murtića, zapravo ne toliko u morfologiji koliko je njihova sličnost u razmišljanju, promišljanju o samome slikarstvu.
Pilatovom prepoznatljivošću odnosno karakteristikom bile bi slike koje nastaju kao rezultat prožimanja geometrijske apstrakcije tim efezivnim silnicama intezivnog kolora. To su segmenti u malim organskim formama koji se nalaze u tom jakom kontrastu s blagom, tonski ujednačenom podlogom koju Pilat gradi tim geometrijskim elementima jakih snažnih usjeka i oštrih bridova. Iz tog kontrasta, zapravo sudara, uvijek se pojavljuje jedna pilatovska harmonija, jedan njegov red i izuzetni osjećaj za liniju i za boju.
Osnova novih Pilatovih slika su prepoznatljiva forma, no sada ih Pilat varira reducirajući registar, ali zadržavajući iste odnose boja, te nazočnost prostornosti i kretanja. Sada poseže za intenzivnijim, dramatičnijim kolorom što je itekako vidljivo, zanemarujući izvanjsku logiku, koristi neku unutarnju- zapravo čiste intuicije i imaginacije. Mnoge slike su zapravo dokaz Pilatovih novih promišljanja rada na nekim novim idejama, dosljednim njegovom likovnom izričaju. One predstavljaju neka nova vizualna rješenja, no i dalje one su autoru sredstvo za rješavanje likovnog problema, perceptivnih problema. One su zapravo sredstvo da se linijom i bojom, nadasve bojom, prenesu njegove emocije. Pilatu su dakle slike sredstvo razbijanja tih prirodnih zakona, a to su zakoni prolaznosti koje on može i jedino čini onim što je jedino moguće, tj. jedinim mogućim djelovanjem za njega – a to je umjetničko stvaranje.“
Slijede misli Ive Pilata koje ocrtavaju njegova viđenja umjetničkog rada te likovnih i društvenih vrijednosti.*
„Parafraziram stare majstore i tako stvaram svoj vlastiti slikarski jezik“.
„Nikad me ne napušta stroga samoanaliza. Slikam prema djelima velikih slikara da bih dokučio njihovu tajnu.“
„Nijednu se sliku ne može potpuno dovršiti – umjetnost je trajni proces. Kad dovršim sliku, sa mnom je gotovo.“
„Sigurnost u umjetnosti stječe se isključivo intenzivnim radom.“
„Svaka istinska umjetnost upućuje na beskonačnost i tajnovitost apsoluta.“
„Ništa se ne može postići bez samoće.“
„Braque je bio sretan đavo. On je bio osamljeni misaoni tip koji živi kompletno unutar sebe.“
„pioniru modernog slikarstva Cezanneu odbijena je molba za upis u Ecole des beaux-arts. Za izlaganje u Salonu pisao je molbe 20 godina, uvijek je bio odbijen. Tek nakon 41 godine otvorena mu je retrospektiva, i to nakon njegove smrti!!!“
„ Može se kucati na mnoga vrata, ali ona se ne otvaraju kao što se ne otvaraju svemu što nešto vrijedi u Hrvatskoj. Što više netko vrijedi, to je veći otpor i djelu i čovjeku. Ovo je zemlja koja ne rješava stvari prema kriterijima koji dolaze iz rada i vrijednosti. U ovoj sredini i klimi važnije je biti u dobrim odnosima sa zadanjim pomoćnikom pomoćnika polupismena političara nego najvrlijim i najmoralnijim ljudima Hrvatske. Može se netko zvati i Picasso, opet od svega toga – ništa.“
„U onome što masovni mediji šire od 20. st. i kasnije, istraživač budućnosti neće više moći izdvojiti niti jedan estetski ideal. Morat će se predati pred orgijom tolerancije, posvemašnjeg apsolutnog i nezaustavljivog politeizma ljepote.“
Izložba se može pogledati do 31.07.2011.
*(preuzeto iz izložbenog kataloga)
Nema komentara:
Objavi komentar