16. Međunarodna izložba karikatura – „Poroci“

Saša Dimitrijević

U Galeriji Klovićevi dvori, 28. lipnja 2011. otvarila se 16. međunarodna izložba karikature na temu “Poroci”. Na izložbi je izloženo stotinjak radova, od ukupano 744 pristiglih karikatura 331. autora iz 61 zemlje. Između brojnih radova našli su se i karikature istaknutih hrvatski autora afirmiranih i na međunarodnoj sceni Nikole Listeša i Mojmira Mihatova.

Prvu nagradu osvojio je srpski karikaturist Saša Dimitrijević (1000 eura), koji najčešće crta novinsku karikaturu te politički i socijalno angažirane radove. Drugu nagradu dobio je svjetski nagrađivani ruski karikaturist Mikhail Zlatkovski (500 eura), a treću Grahame Arnould iz Kanade (300 eura) .

Posebna priznanja dodijeljena su Darku Drljeviću (Crna Gora), Vladimiru Stankovskom (Srbija), Niku Titaniku (Hrvatska), Mikhailu Zlatkovskom (Rusija) i Hugu Nemetu (Srbija).

U ocjenjivačkom sudu bili su povjesničar umjetnosti Frano Dulibić (Predsjednik ocjenjivačkog suda), karikaturist Ratko Maričić, dizajner Siniša Mareković, “stand up” komičar Pedja Bajović i karikaturist Marijan Pavičić. 

Mikhail Zlatkovski

Više o izložbi ispričao je Zdenko Puhin, dugogodišnji tajnik Hrvatskog društva karikaturista.

Što možete reći o financijskoj potpori ovoj izložbi i društvu karikaturista kao njenom organizatoru?

Puhin: „Već niz godina imamo financijsku podršku Ministarstva kulture republike Hrvatske i Gradskog ureda za kulturu grada Zagreba. Ipak, nažalost moram reći i da kako se razvija kriza u Hrvatskoj, a na kraju krajeva i u svijetu, tako je i ta pomoć sve manja i manja. Mi već godinama ističemo da bismo članove žirija i prvonagrađene htjeli dovesti u Zagreb. Ovako je na otvaranju izložbe malo tužno, kad nema onog prvonagrađenoga. No, to nismo mogli ni u boljim vremenima kad smo dobili malo više novaca, a dobiti sponzora danas je zbilja jako teško. Zaista bi trebalo imati nekoga na nekom dobrom mjestu. Ali ipak smo zahvalni za ovo što dobijemo, pa ćemo se koliko-toliko uspjeti pokrpati.“

Grahame Arnould

Koji su Vaši dojmovi o ovogodišnjoj međunarodnoj izložbi karikatura u Zagrebu, o preseljenju u novi prostor? Da li će se i narednih godina međunarodna izložba karikatura održavati u Klovićevim dvorima?

Puhin: „Ovo je jedan od ljepših prostora u kojima smo nastupali, u kojem je međunarodna izložba bila postavljena. Nadamo se da će nam ovdje ravnateljica Klovićevih dvora izaći u susret pa da ćemo se i iduće godine naći na ovako lijepom mjestu.

Ove godine izložba je sigurno bila uspješna, između ostalog i po pokazateljima, a to je broj država sudionica- 61 država, 331 autor. Čini mi se da je to 2. ili 3. rezultat ako se gleda po broju autora koji se odazovu na naš poziv, te mi se čini da je to možda najviše radova koje smo ikada dobili- ukupno 744 rada. Sve to je pokazatelj dobrog odaziva, što upućuje na to da smo pogodili temu.

Tema je dovoljno široka da su, kako ja to kažem, neki autori crtali posebno za našu izložbu a neki su u ladicama našli neke radove na tu temu.„

Što možete reći o načinu ocjenjivanja radova?

Puhin: „Žiri je samostalan u ocjenjivanju i postoji žiriranje u 5 krugova. Počinje se tako da se 5 člana žirija šeću među radovima i u ruku uzimaju one za koje smatraju da su za daljnji izbor vrijedni, pa idu u daljnje žiriranje. Potom se odbace svi oni koji nisu izabrani, a dalje se nastavlja s bodovanjem. Najveći broj bodova odlučuje o pobjedniku. Sigurno je da netko više voli onoda koji je završio na 2. mjestu ili onoga koji je dobio samo posebno priznanje. Ja mislim da je ovo pošten način da se dođe do pobjednika.“

Ove godine imate novog predsjednika Vašeg društva. Možete li reći nešto više o tome?

Puhin: „Predsjednik je do sada bio Ivan Šarić, koji je stvorio podlogu za rad ovog društva, jer je kao doministar u Ministarstvu kulture u prethodnom mandatu pomogao da počnemo dobivati prva sredstva za ove naše izložbe. Tu je bila njegova ogromna uloga. Bio je niz godina predsjednik, pa je i sam rekao da bi možda netko novi trebao doći, a koji bi možda donio neke nove ideje. Mislim da smo pogodili s Davorom Trgovčevićem, koji je već niz godina bio u izvršnom odboru, a ovo je bila samo jedna sitna promjena. Šarić je ostao u izvršnom odboru, a Trgovčević koji je i prethodne godine bio u izvršnom odboru sada je postao predsjednik, koji meni kao tajniku puno pomaže što mi je i potrebno.“

Nik Titanik

Davor Trgovčević u predgovoru ovogodišnjeg kataloga...

„Hrvatsko društvo karikaturista je od svojeg nastanka 1985. punopravni član FECO-a (Europske organizacije karikaturističkih udruga), a takvom zadovoljavajućem statusu hrvatske karikature u svijetu svjedoči i ovogodišnji odaziv autora  na 16. međunarodnu izložbu karikatura u Zagrebu. Unatoč relativno skromnom nagradnom fondu prepoznali su trud organizatora u namjeri da zadrži visok nivo ove izložbe u svim ostalim elementima, od kataloga, preko njenog medijskog praćenja te njenog gostovanja tijekom cijele godine u raznim sredinama unutar Hrvatske, koja se organiziraju nakon postavljanja u Zagrebu, pa ju na taj način posjeti izuzetno veliki broj ljubitelja karikature.

....

Nadamo se da će se svi neporočni (ako takvi uopće postoje) koji posjete izložbu ili pogledaju katalog dobro nasmijati, a svi ostali koji se prepoznaju u nekom od radova zamisliti, pa možda nakon toga smanjiti svoju poročnost ili ju čak potpuno staviti pod kontrolu.“

Izložba traje do 10.srpnja 2011.

Acoustic research & Ljeto na Strossu

Acoustic research na Strossu

U sklopu glazbenog programa „Ljeta na Strossu“ bend Acoustic research 23. lipnja odličnom je svirkom zagrijao brojnu publiku na Strossmayerovom šetalištu. Poznate jazz pjesme poput „My baby just cares for me“, „On the sunny side of the street“, „Is you is or is you ain't my baby“ bend je izvrsno interpretirao. Vrlo moćan vokal pjevačice Mirjane Mušić i izvrsna svirka pratećeg benda (Mladen Domić- gitara, Robert Domitrović-bubanj i Luka Prpić- bas gitara) stvorili su odličnu atmosferu koja je raspoloženu publiku zadržala do samog završetka koncerta.

Od pjevačice Mirjane doznala sam nekoliko informacija više o bendu u kojem nastupa...

Mirjana: „Naš bend svira jazz standarde, a uglavnom je riječ o laganoj glazbi u jednostavnijem obliku upravo iz razloga što nas je malo u bendu, na večerašnjem nastupu svega četvero. Još jedan solist bi nam dobro došao. Imamo još jednog člana u bendu, Luku na saxu koji je danas na službenom putu pa nam se na žalost večeras nije mogao pridružiti.

Relativno smo „friški“ bend jer nismo puno nastupali. No, muški dio benda Acoustic research duže postoji na sceni i ima nešto više nastupa iza sebe. Meni kao vokalnom dijelu benda prethodila je druga pjevačica s kojom je bend ostvario više nastupa, a meni je ovo zapravo treći nastup s bendom.

Periodično nastupamo najčešće u caffe baru „Tituš“ i „Mrav“, a s obzirom na dolazak ljeta i godišnjih odmora ne znamo gdje i kada ćemo ponovno nastupiti. Općenito, naš bend svoje nastupe ne planira previše unaprijed.“

Mirjana se glazbom bavi iz hobbyja i u njoj istinski uživa, a ta pozitivna energija definitivno se osjeti prilikom njenih izvedbi poznatijih i manje poznatih jazz pjesama.

U organizaciji Kraljeva ulice „Ljeto na Strossu“ i ove godine osvježava Gornji grad zanimljivom kulturnom ponudom- spojem kvalitetnog glazbenog programa, likovnih radionica i zabavnih akcija. Ove godine program „Ljeta na Strossu“ traje ukupno sto dana i to od 28. svibnja do 4. rujna. Ovogodišnji glazbeni program kao i prethodnih godina obiluje glazbom koja svojom kvalitetom obogaćuje prostor zagrebačkog Strossa. Posjetitelji jednog od najpoznatijih zagrebačkih šetališta moći će do rujna uživati u besplatnim i „vrlo ukusnim“ porcijama jazza, evergrena, nostalgične glazbe 50-ih, 60-ih i 80-ih godina, ali i u porcijama latino, autorske, romske i duhovite alternativne glazbe. Još jedna zanimljivost koju valja istaknuti je tradicionalna proslava „½ Nove godine“, koja će se 30. lipnja održati uz prigodni glazbeni program koji će biti popraćen i vatrometom.

Izložba Mirona Milića “Stjerani u kut”

U Galeriji PM u Zagrebu 17. lipnja otvorena je izložba crteža likovnog umjetnika Mirona Milića, a nosi naziv "Stjerani u kut”. Riječ je o izložbi 7 crteža koji su nastali u tehnici drvenih bojica, a gotovo u formi plakata prikazuju životinje, uz čiji se prikaz nadovezuju zanimljivi ironični naslovi. Premda se je izložba prema riječima Mirona prvotno trebala smjestiti u Galeriji Karas, na kraju je mjesto našla u kružnoj dvorani Galerije PM, koja izvrsno odgovara konceptu izložbe.

O tome kako je došlo do ideje za izložbu Miron kaže sljedeće: “Ljubav prema životinjama i crtanju životinja jedna je od mojih najstarijih opsesija, a izložba je nastala i kao svojevrstan hommage dokumentarnim filmovima Davida Attenborougha koje sam gledao kao mali.”

Mirona neki opisuju kao “retro-artista”, a na pitanje kako bi opisao svoj likovni stil kaže slijedeće: “Crtam što sam sebi zamislim, volim crtati sve što volim vidjeti i što je najbliže nekoj vividnoj iluziji, iz želje da zabilježim nešto blizu realnoj dimenziji”.

Izložba osim uistinu sjajnih crteža predstavlja odličan i ironičan pogled na odnos čovjeka prema  životinjama. Taj odnos karakterizira čovjek koji često životinjama nepromišljeno pridodaje atribute kojima se one smještaju na nezasluženo mjesto. Taj isti čovjek istovremeno potiskujuje realno-negativne atribute i sklonosti vlastite “više” vrste. Na pitanje što je izložbom htio postići Miron jednostavno kaže- “Potaknuti ljude na razmišljanje”. Izložba “Stjerani u kut” izvrsna je prilika da  posjetitelji razmišljaju o životinjama i čovjeku na način kakav do sada vjerovatno nisu.

Neka od autorovih razmišljanja vezanih za koncept izložbe poticajna su uvertira za razmišljanje o odnosu čovjeka i životinja na koje će posjetitelji izložbe biti potaknuti.

Miron: “Strah od napada pojedinih divljih životinja na ljude stoljećima je u narodnoj i znanstvenoj literaturi od njih stvarao utjelovljenje zla i nesreće. Nerijetko su se ljudima, kako bi slikovitije opisali prepredenost i svirepost ponekih ljudi, pridavala životinjska imena ili osobine. Tijekom vremena, pojedine su životinje došle na toliko loš glas da im je pretjeranim izlovljavanjem ili pukim istrebljivanjem prijetio potpuni nestanak iz njihovih staništa.

Vuk, tigar, jaguar i medvjed su možda najpoznatiji primjeri ljudskog bezumlja i želje za uništavanjem svega što se neda pripitomiti.

Crteži iz ove serije zamišljeni su kao hommage životinjama koje za razliku od većine drugih životinja, nemaju u potpunosti strah pred ljudima i ne prezaju napasti ih, a ponekad ih i ubiti.

Nije riječ o glorifikaciji sirove snage, odmazde za ljudska djela ili lude odvažnosti tih bića, već prikaz njihove ljepote i urođenog otpora koji usko korespondira sa slobodarskim navadama ljudi. One su svojevrsni “kontra-evolucionari” jer svojim ponašanjem prkose potpunoj dominaciji i razvoju čovjeka kao jedinog vladara planete. Kažem svojevrsni zato što se za razliku od ljudi koji se bore protiv korumpiranog i nehumanog sistema tijekom cijele povijesti čovječanstva, i kojima ponekad i uspije svrgnuti despotsku i uspostaviti miroljubljiviju i pravičniju vlast, one su osuđene na propast ako se usprkose ljudskoj dominaciji.

Antropomorfni aspekt je u tekstualnim porukama koje se nalaze na crtežima i koji o subjektima stvara “namjerno lošu” sliku izjednačavajući ga tako s čovjekom kojemu je možebitno osveta i zloća prirođena. Njihove su izjave i prijetnje uzaludne, tragi komične, “izgovorene” iz straha i samoobrane, no svejedno imaju težinu i stvaraju situaciju u kojoj o pojedinoj životinji ne razmišljamo kao o agresoru, već kao o veličanstvenoj životinji koja više nema kamo i to je sve što joj preostaje.”

Izložba Mirona Milića otvorena je do 3. srpnja, radnim danom od 11 do 19 sati, vikendom od 10 do 14 sati. Ponedjeljkom izložba je zatvorena.