nedjelja, 12. kolovoza 2012.

Mark Demsteader


Mark Demsteader je umjetnik koji živi i radi u Manchesteru. Studirao je osnove umjetnosti na Rochdale college i Oldham college. Znanje iz crtanja i slikanja u većoj mjeri je stekao samostalno, godinama se baveći proučavanjem figure na satovima s modelom. Svoj karakterističan stil izgradio je kroz detaljno promatranje forme ljudskog tijela.



Mark je ljubitelj figurativnog slikarstva u kojem dominiraju ženski likovi, a u radu najradije koristi pastel i gvaš. Kontrastna rasvjeta, figure čija forma se često gubi u nedovršenim linijama i pozadini slika i crteža karakteristike su njegovih radova. Umjetnikov prikaz ženskih figura odaje romantični dojam; figure su čeznutljive, mistične, zamišljene i uronjene u neki svoj umjetnikov svijet imaginacije.







Izvor: http://demsteader.com/exhibitions-2012/

ponedjeljak, 6. kolovoza 2012.

Alexey Kurbatov

Ilustracije, grafike i crtež centralno je područje interesa talentiranog moskovskog umjetnika Alexeya Kurbatova.  Njegove crteže i grafike karakterizira dominacija kontrasnih crno-bijelih površina, odmjerena upotreba akvarela, odličan smisao za kompoziciju.

Filmska umjetnost, književnost, inspiracija suvremenim prizorima iz svijeta medija, politike, neke su od čestih tema koje prikazuje u radovima. Prizori često podsjećaju na stripovski stil ilustriranja, čijem dojmu najviše doprinosi kontrastna rasvjeta. 

Posebno je zanimljiva serija portreta poznatih ličnosti koji su nastali u posljednje dvije godine. Stilski podsjećaju na monumentalne prikaze likova na socijalističkim plakatima. 

Vizualnoj atraktivnosti radova posebno dopridonosi i Kurbatovo umijeće "pretapanja" prizora. Tako primjerice iz prikaza ljudskog lika izvire veduta, neki drugi prizor ili više njih. Pri tome mu dobro služi transparentnost akvarela, kao i poigravanje s kubističkim razgraničavanjem i korištenje poliperspektive.





















Slike preuzete s : http://www.kurbatov.net/, http://www.behance.net/kurbatov



subota, 4. kolovoza 2012.

Patric Palmer


Patric Palmer je profesionalni umjetnik koji izlaže u galerijama diljem Velike Britanije. Također radi kao predavač crtanja u The Fire-Station Arts Centre u Windsoru. Umjetničko obrazovanje stekao je u Heatherley's School of Art u Londonu i The National College of Art and Design u Dublinu. 

Tvrdi da mu je u njegovom radu realizam važan ali da nastoji pomaknuti iza granica konvecionalnog i izbjći prikaz koji je previše predvidljiv. "Realizam bije dovoljan- ono što oduzmeš i što dodaš onome što vidiš je ono što sliku transformira u umjetnost."

Umjetnik tvrdi kako vjeruje da gledatelji žele vidjeti određen stupanj tehničkog umijeća od strane umjetnika ali i da oni zavređuju puno više. Nastoji da njegove slike dotaknu ljude osobno i da vizualno ispunjavaju kriterij ljepote.

Profesionalno se umjetnošću bavi od 2004. godine. Na ozbiljnije bavljenje umjetnošću potaknula ga je činjenica da u ničemu drugome nije pronalazio inspitaciju, a osim toga kaže da je oduvijek bio dobar u umjetnosti i da je želio vidjeti u kojoj mjeri može razviti svoj talent. 

Inspiraciju za svoje slike pronalazi u ljudima, njihovim licima, karakterima, izrazima, svijetlu, boji, kontrastu, balansu, ljepoti i kvalitetnoj umjetnosti.

Njegovi uzori su Degas, Rebrand, Monet i Velasquez, kao i moderni britanski umjetnici kao Shaun Ferguson, Jenny Saville, Conor Harrington, Adam Neate and Michael Clark

Izvori: http://www.fadwebsite.com/2009/11/30/patrick-palmer-answers-fads-questions/

http://www.artgallerybattersea.co.uk/page44.htm












ponedjeljak, 30. srpnja 2012.

Chris Hedges - Carstvo opsjena


Dobitnik Pulitzera Chris Hedges u knjizi "Carstvo opsjena / Kraj pismenosti i trijumf spektakla" inteligentnim i jednostavnim jezikom secira izopačene trendove koji oblikuju prije svega američku svakodnevicu. Okvir unutar kojeg se kreće je američko društvo, a unutar njega mozaik čine opsjena pismenosti, ljubavi, umnosti i sreće. Knjiga vrvi od konkretnih primjera koji ilustriraju u kojoj mjeri se sustavno izokreću sustavi vrijednosti. Saznajemo što su neki od uzroka opće iskvarenosti modernog društva i kako se ona prelijeva na članove tog društva.

Autor se koristi citatima i mišljenjima onih koji opisuju ili su aktivno uključeni u stvaranje iluzija tj. opsjena. Tako navodi citat kritičara Williama Deresiewicza koji opisuje opće poznatu pojavu današnjeg društva koje se ogleda u brojnim emisijama i reality programima, kao i profilima na društvenim mrežama- "Kamera je stvorila celebrity kulturu; kompjutor stvara kulturu mogućnosti povezivanja. Kako se te dvije tehnologije približavaju- širokopojasni internet pomiče web s teksta prema slici; portali za društveno povezivanje i stupanje u kontakt dodatno šire svoje mreže sve dalje i dalje- te dvije kulture otkrivaju svoj zajednički poriv. Slava i povezivanje - posrijedi su dva načina na koja se može postati poznat. To je ono što želi ovodobno ja. Želi biti priznato i prepoznato, želi biti povezano: želi biti vidljivo."

Hedges tvrdi kako nas celebrity kultura baca u moralnu prazninu, u kojoj su jedine vrijednosti izgled, iskoristivost i sposobnost da se "uspije". Ispraznost koja se ogleda u iluzornim vrijednostima koje takav svijet stvara ogleda se i u drugim trendovima- visokoj nepismenosti, ovisnosti o televizijskim sadržajima, industriji pornografije (koja prema statistici koju autor navodi ostvaruje više prihoda od Google-a, Amazona, eBay-a, Yahoo!-a, Apple-a i EarthLink-a zajedno). Autor se izmeđuostalog bavi i kritikom američkog obrazovnog sustava, prije svega sveučilišta koja smatra odgovornima za uništavanje inteligentnog i kritičkog razmišljanja i za bezgraničnu okrenutost prema elitama. U obrazovnom sustavu ne nazire se kraj pesimističnom pogledu na društvo koje Hedges istražuje.

Pogled na carstvo iluzija na kojem izrasta američko suvremeno društvo, iz perspektive autora knjige podsjeća na apokaliptičnu viziju kapitalističkog društva u kojem caruje glupost, oportunizam, elitizam i mnoge druge značajke sistema koji će upravo njegova "moć" stajati glave. Dok god se to ne dogodi kao pokazatelji kako nešto opako ne valja u društvu koje svoju civiliziranost i intelektualni kapital smatra uzoritim i bogomdanim, ostaju milijuni ljudi osuđenih na umiranje zbog neljudskog zdravstvenog sustava, cvatuće tržište oružjem i pornografskim sadržajima i opća degradacija sustava vrijednosti.

Opisana degradacija društva slična je onoj koju prikazuje film God bless America Bobcat Goldthwaita, u kojem se odbojnost prema zemlji iluzija pretvara u smrtonosnu misiju glavnog aktera koji krajnje nezadovoljstvo društvom u kojem živi rješava eliminiranjem njegovih najglupljih, najokrutnijih i najodvratnijih pripadnika. Razlika između knjige i filma je u tome što je američkom društvu degeneriranih vrijednosti  koje Hedges oslikava nije potreban junak koji će glumiti njegovog krvnika, već samo sebi postaje metaforom neizbježnog samouništenja.

utorak, 17. srpnja 2012.

Eva Montanari- prozor u svijet bajki


Iznimna talijanska ilustratorica mlađe generacije Eva Montanari rođena je u Riminiju 1977.
Tijekom studija na Državnom institutu za umjetnost i Europskom institutu za dizajn u Milanu počela je graditi karijeru i brusiti zanat kao autorica i ilustratorica slikovnica.

Napisala je i ilustrirala slikovnice u Italiji, SAD-u, Japanu, Tajvanu, Francuskoj, Španjolskoj, Britaniji i Njemačkoj, a njene su slikovnice bile prevedene i na portugalski, koreanski, hrvatski, finski, turski, argentinski i tajlandski. 
Evini su radovi bili prikazani na brojnim izložbama u Italiji, SAD-u, Hrvatskoj, Tajvanu, Japanu, Francuskoj, Iranu, Britaniji, Brazilu i Venezueli, od čega su nekoliko puta bili odabrani za "Original Art Show of the Society of Illustrators" (New York), "Ilustrarte exhibition" (Portugal), "Sarmede Illustration Exhibition" (Italija) i za "International Exhibition of Bologna Children's Book Fair".

Umjetnica se bavi ilustracijom kalendara, korica knjiga, postera i ilustracijama za časopise i agencije, a uz navedeno u Italiji i inozemstvu vodi radionice ilustriranja.

*Izvor: http://www.evamontanari.com/